Friday, October 23, 2020
No menu items!
Home Covid-19 COVID-19: Analiza rezultata švedskih mjera u odnosu na stopu smrtnosti

COVID-19: Analiza rezultata švedskih mjera u odnosu na stopu smrtnosti

Autor: Gordan Ponjavić

Uvod

Poznato je da Švedska tijekom pandemije bolesti COVIDA-19 za razliku od ostalih europskih zemalja nije zatvorila svoje građane odnosno nije provela tzv. “lockdown”. To je bio glavni razlog zašto smo se od početka orijentirali na Švedsku, uz činjenicu da postoji relativno jednostavan pristup njihovim službenim statističkim podacima putem kojih se može pratiti model razvoja bolesti i stope smrti. Na temelju istoga mogli smo procijeniti što bi se dogodilo u Republici Hrvatskoj da nije bilo zatvaranja.

U vrijeme kada smo svi iščekivali strašnog bauka COVID-19 s još strašnijim scenarijima, zbog kojega je gotovo cijeli svijet završio u kućnom pritvoru, Švedi su postupili tradicionalno, uz preporuke svojim građanima s kojima bi mogli umanjiti prijenos bolesti.

Restorani su radili, škole su radile, život nije stao, premda se prilagodio ovoj nepoznatoj bolesti.

Ipak, nije se dogodilo ono u što su mnogi stručnjaci vjerovali da će se dogoditi. U Švedskoj se nije dogodio pomor stanovništva i bolnice nisu bile pretrpane. Na temelju dostupnih službenih podataka danas možemo relativno točno utvrditi činjenično stanje u toj zemlji te slobodno reći da je bolest COVID-19 harala Švedskom, svoj vrhunac doživjela početkom travnja 2020. godine, a trenutno je na svom odlasku, unatoč neprovođenju rigoroznih mjera općeg zatvaranja i izolacije stanovništva.

Ovo su poveznice na službene izvore koje smo koristili za praćenje stanja pandemije u Švedskoj:

Obrada opće statistike s prijavljenim slučajevima.

Raspored prijavljenih umrlih po danu. Statistike koje smo pratili ukazuju na to da je broj prijavljenih umrlih tog dana ponekad zaostao broj neprijavljenih preminulih dva tjedna ranije ili u prethodnom razdoblju.

Grafovi i krivulje. Vrlo pregledno praćenje epidemiološke situacije po regijama.

Vrhunac epidemije po kriteriju broja hospitalizacija

U trenutku pisanja ovog teksta broj prijavljenih umrlih po danu u Švedskoj kreće se ispod 10, s napomenom da su kao i u ostalim zemljama pribrojani svi preminuli S koronom, a ne nužno i OD korone.

Sada slijedi par grafova sa platz.se.

Ovdje su prikazani hospitalizirani bolesnici (Recive medical care) i oni na intenzivnoj njezi (ICU) u Švedskoj. Smatram da je isti dobar način za utvrđivanje vrhunca epidemije, jer su brojke stabilnije u odnosu na prijavljene slučajeve smrti koje značajno variraju u odnosu na dan prijavljivanja.

Na grafu gore možemo vidjeti da je vrhunac epidemije po kriteriju broja hospitaliziranih bolesnika bio 20. travnja 2020. godine, s preko 2.200 hospitaliziranih dnevno, dok je 25. travnja 2020. godine bio maksimalan broj pacijenata na intenzivnoj njezi, oko 500 ICU/danu.

Nakon toga slijedi opadanje krivulje, što je bio trenutak kada je postalo jasno da prognoze određenih stručnjaka o milijunima mrtvih nisu osnovane. Tada svjetska medijska scena prestaje navijanjem za propast švedskog modela, jer je model očigledno preživio, već kreće s njegovom kompromitacijom na dvije razine.

Kopromitiranje švedskih mjera

Prva je isticanje “nevjerojatno” velikog broja umrlih. Međutim jasno je da je broj umrlih po glavi stanovnika u Švedskoj manji od broja umrlih po glavi stanovnika primjerice u Italiji.

Italija 60.360.000 st. / 35.132 umrlih -> 58 / 100.000

vs.

Švedska 10.123.000 st. / 5.739 umrlih -> 56 / 100.000

Iz navedenog proizlazi da vjerojatno niti u Italiji ne bi bilo značajnog odstupanja (za red veličine ili više, što je po procjeni smrtnosti WHO-a bilo za očekivati) u broju umrlih, da su život nastavili bez zatvaranja.

Druga razina je obrtanje teze da su Švedi zapravo radili sve isto što i mi, samo njima ne treba naređivanje, jer oni sami slušaju i pokoravaju se preporukama (distanciranja). Suštinsko zanemarivanje činjenice prilikom objašnjenja da su Švedi slijepo poslušni zbog čega ih bolest nije tako jako pogodila, jest to da u Švedskoj život nije stao. Ljudi su se slobodno kretali, bez prisilne izolacije, zatvaranja, bilo kakvog ograničenja kretanja. Škole su radile, restorani su radili, život je i dalje tekao relativno normalno. Posljedica toga je prihvaćanje činjenice da se virus ne može eliminirati te da je najbolje jednostavno ga propustiti kroz populaciju, uz poseban pristup u skrbi prema ugroženim skupinama, teško bolesnima i starijima.

Sljedeći graf s platz.se je broj preminulih s COVID-19 po starosnim skupinama:

Na grafu možemo vidjeti da je od 5.755 prijavljenih umrlih S bolesti COVID-19, 1.875 umrlih imalo manje od 80 godina.

Ako oduzmemo sve umrle starije od 70 godina, ukupni broj umrlih S bolesti COVID-19 je 640. Za usporedbu [1], 10-15% umrlih u Švedskoj 2019. godine, bilo je ispod 65 godina. To je postotak umrlih mlađih od 65 godina, koji se podudara s postotkom umrlih s bolesti COVID-19 tijekom pandemije u 2020. godini.

Broj umrlih u odnosu na prosjek

Bilo bi legitimno postaviti pitanje je li bilo za očekivati toliki broj umrlih i od obične prehlade, s obzirom na podatak o prosječnom mjesečnom broju preminulih iz prethodnih godina.

Na sljedećem grafu možemo vidjeti broj preminulih po tjednu u 2020. godini u odnosu na prosjek umrlih u periodu od 2015. do 2019. godine u Švedskoj [2]

Od 12. tjedna do 22. tjedna je 4.900 umrlih više u odnosu na prosjek umrlih u periodu od 2015. do 2019. godine. Međutim, smrtnost je u Švedskoj početkom 2020. godine bila značajno niža od prosjeka. Primjerice, u prvih pet mjeseci 2020. godine bilo je 2.600 umrlih u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Točnije, u prvih pet mjeseci 2018. godine bilo je 43.961 umrlih, a u 2020. godini je u istom razdoblju bilo evidentirano 41.327 umrlih.

Broj umrlih s COVIDOM-19 u odnosu na ostale bolesti

Kako bismo kontekstualizirali visoke brojke preminulih, bitno je postaviti ih u opći okvir i određene odnose. U 2020. godini bilo je 5.739 umrlih s COVIDOM-19, a primjerice u 2019. godini je u Švedskoj bilo 28.195 umrlih od srčanih oboljenja, 6.154 umrlih od respiratornih oboljenja, dok je 4.884 umrlih bilo od ozljeda i trovanja.

Ovdje možemo utvrditi da je COVID-19 stvarna bolest (premda je smrtnost od COVIDA-19 s obzirom na način njezina utvrđivanja bez obdukcije krajnje dikustabilna), ali isto tako da ne odstupa od uobičajenih bolesti te da u vrijeme njezinog pojavljivanja ukupna smrtnost u zemlji značajno ne odudara od prosjeka smtnosti u odnosu na prethodne godine kada bolest COVID-19 nije bila registrirana.

Švedska u odnosu na Hrvatsku

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović [3] izjavio je da je u siječnju 2017. godine u Republici Hrvatskoj umrlo oko 2 tisuće osoba više nego što je to prosjek za taj mjesec. Hrvatska ima 2,5 puta manje stanovnika od Švedske. Usporedimo li taj podatak sa Švedskom, dobiti ćemo 5 tisuća umrlih više u jednom mjesecu. U Švedskoj je tijekom cjelokupne pandemije umrlo upravo toliko ljudi S Covidom-19.

Zaključak

Švedska nam je svojim primjerom ukazala na to da je bolest COVID-19 po svojoj opasnosti po društvo u rangu bolesti s kojima smo se redovito susretali u prošlosti. Smrtnost ne odstupa od smrtnosti od sezonskih bolesti poput gripe ili upale pluća. Samim time postavlja se pitanje utemeljenosti zatvaranja građana i samog postojanja Stožera, te svih mjera koje je on provodio. Mjere koje su rezultirale ili će rezultirati ozbiljnim poremećajima u pristupu zdravstvenoj skrbi, mentalnom zdravlju stanovništva, ugrozi osnovnih ljudskih prava, stabilnosti institucionalnog okvira te ekonomskom krizom.

Jesu li mjere zapravo ubijanje krave, tj. društva kako bi se možda uzeo biftek, tj. usporilo, ne i generalno zaustavilo širenje bolesti i gdje bi nam bio kraj kada bi na isti način postupali sa svim novim i već postojećim bolestima?

Izvor:

[1] https://www.scb.se/en/About-us/news-and-press-releases/statistics-sweden-to-publish-preliminary-statistics-on-deaths-in-sweden/

[2] https://www.statista.com/statistics/1115707/sweden-number-of-deaths-per-week/ 

https://www.statista.com/statistics/528942/sweden-number-of-deaths-by-cause-of-death/

[3] https://teleskop.hr/https-teleskop-hr-47485-2

5 2 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
- Advertisment -

Najpopularnije

Jesu li medicinske maske štetne i neučinkovite?

Ako vas tko bude pitao odakle vam da se SARS-CoV-2 virus prenosi zrakom, samo zato jer ste prethodno tvrdili da zrak i...

Znanstvene studije koje potvrđuju da su medicinske maske neučinkovite čak i u kirurgiji

Jednokratne kirurške maske za lice za sprečavanje infekcije kirurške rane u čistoj kirurgijiNaziv: Disposable surgical face masks...

Većina (85%) oboljelih od COVIDA-19 stalno su ili često nosili maske

Prema velikoj epidemiološkoj studiji : Community and Close Contact Exposures Associated with COVID-19 Among Symptomatic Adults ≥18 Years in 11 Outpatient...

Pozitivna povezanost između smrtnosti od COVIDA-19 i stope cijepljenja protiv gripe kod starijih osoba širom svijeta

*Prije nego li se cijepite protiv GRIPE ne bi li se zaštitili od COVIDA-19 predlažem da barem prije pročitate sažetak slijedećeg peer...

VIDEO: Dr. Reiner Fuellmich – Zločini protiv čovječanstva – s prijevodom

Dr. Reiner Fuellmich rođen je i odrastao u Bremenu. Pohađao je školu u Bremenu i Farmington Hillsu u Michiganu. Studije prava završio...

VIDEO: PLANDEMIJA 2 – INDOKTORNACIJA s prijevodom

Dana 18. kolovoza 2020. u 17:00 po hrvatskom vremenu / 14 sati EST, Digitalna platforma slobode London Reala ekskluzivno je prenosila možda...